Prijedor je grad u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Snage bosanskih Srba su 30. aprila 1992. godine preuzele kontrolu nod ovom općinom i smijenile nesrbe, bosanske Hrvate i Muslimane so funkcija vlasti. Prijedor je postao lokacija nekih od najstrašnijih ratnih zločina.

Život nesrpskih civila u Prijedoru okupirao je strah i sve veća napetost. Prema Izvještaju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda br. S/1994/674, nesrpsko stanovništvo je dobilo uputstva do nose bijele trake na nadlakticama kada izlaze iz kuće radi identifikacije. Nakon preuzimanja vlasti u Prijedoru, snage bosanskih Srba su uspostavile koncentracione logore, uključujući i logore Omarska, Keraterm i Trnopolje.

Istrage i izvještaji o ratnim zločinima u Priiedoru su tokom 1992. godine izazvali val međunarodne ogorčenosti, koji je katalizirao stvaranjem Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviiu (MKSJ). MKSJ i Sud Bosne i Hercegovine su osudili više od 40 osoba na više od 600 godina zatvora za ratne zločine počinjene u Prijedoru. MKSJ je donio 21 presudu koja se odnosi na ratne zločine počinjene u Prijedoru, uključujući osuđujuće presude za zločine protiv čovječnosti, kršenja zakona i običaja ratovanja i teška kršenja Ženevskih konvencija iz 1949. godine. Sud Bosne i Hercegovine je donio 21 presudu za zločine počinjene u Prijedoru, uključujući osuđujuće presude za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine protiv civilnog stanovništva.